Intervju

Tamara Stojanovska – naukom protiv stereotipa i predrasuda

Tamara Stojanovska

„Znanjem protiv stereotipa i predrasuda“ svakako može da bude motiv Tamare Stojanovske koja već sada, u 8. razredu osnovne škole poseduje dovoljno znanja da otkloni razne zablude koje postoje na polju biologije. Ona svoje znanje iz tog predmeta ali i istorije stalno proširuje, još od nižih razreda. Želja za znanjem i angažovanjem odvela je na brojna takmičenja iz raznih predmeta, na festival nauke „Timočki naučni tornado“ (TNT) i istraživanje reljefa okoline Bora.

Tamara je učenica osnovne škole „Dušan Radović“ iz Bora. Interesuje je nauka, najviše biologija, mada izuzetno voli i istoriju iz koje se takmičila i osvojila 2. mesto na okružnom u 5. i 6. razredu.

U 3. razredu osvojila je 1. mesto iz matematike. Tada je kao nagradu dobila besplatnu ekskurziju, što joj je bio veliki podstrek da nastavi učešće u raznim manifestacijama. Godinu dana kasnije na takmičenju iz istog predmeta bila je treća.

Ljubav prema nauci pokrenula je njena učiteljica, Nena Nikolić, koja je na časovima često pričala razne zanimljivosti koje su Tamari podstakle još već ljubav prema učenju i izučavanju. Kaže da ima potrebu da svo novostečeno znanje podeli sa nekim, te svaki put kada dođe iz škole roditeljima priča šta je novo naučila.

Upravo u nižim razredima, zahvaljujući Neni Nikolić, počinje i učešće na „Timočkom naučnom tornadu“. Prvi radovi su bili izrada cvetova lokvanja od specifičnog papira, koji se u dodiru sa vodom otvara, kao i nevidljivo pismo koje nastaje kada se na neki natpis na papiru nanese limunov sok.

U višim razredima nastavlja dalje! Nastavnica biologije Nataša Randjelović je u 5. razredu primetila njeno znanje i zainteresovanost za nauku, te predložila da učestvuje na „Timočkom naučnom tornadu“.

U 5. razredu smo radili izdvajanje hlorofila iz listova. Pokazali smo ljudima kako u listovima ima i drugih pigmenata, a ne samo zelenog. Na primer u jesen, kada lišće počinje da žuti, pojavi se i žuti pigment na filter papiru. To je ljudima bilo jako zanimljivo, kaže Tamara.

U 6. 7. i 8. razredu se posvetila proučavanju slepih miševa i svaki put je spremala Nataša Ranđelović. U 6. razredu je, pored slepih miševa, na TNT-u govorila i o predelu Dubašnice i važnosti očuvanja ovog predela.

Posebna priča bila je o slepim miševima, pošto u Lazarevoj pećini ima dosta vrsta. Od 32 vrste koje žive u Srbiji, u Lazarevoj pećini i Lazarevom kanjonu ih živi 27. Imali smo i živog slepog miša! Ljudi su mogli da ga dodirnu i vide da to nije ništa strašno. Pričali smo o njihovom značaju i to je ljudima bilo zanimljivo. Ove životinje se hrane insektima i time regulišu njihovu brojnost. Da nema slepih miševa došlo bi do rojenja insekata, pogotovo komaraca s’ obzirom da se njima obično hrane. Kada smo pokazali ljudima prezentaciju sa fotografijama bili su baš iznenađeni, jer je mali broj njih znao nešto o ovome. Neki su možda i prebrodili taj neki svoj strah i te neke predrasude koje su imali prema ovi divnim i korisnim „letačima“. Ljudi su u stvari videli da su to životinje koje su jako značajne i shvatili su da ih trebamo čuvati, objasnila je Tamara.

U 7. razredu proširuje interesovanja o insektima, zmijama i žabama. Posebnu pažnju pridala je metamorfozi žaba, promeni od punoglavca do odrasle jedinke.

Zahvaljujući TNT-u, Tamara je dobila i medijsko iskustvo. Gostovala je u Budilici sa nastavnicom Natašom Ranđelović, gde su najavile TNT i pozvati ljude na festival.

Planira da ponovo učestvuje na TNT-u u srednjoj školi i jako joj je drago što je deo te organizacije i što ima priliku da prenese znanje drugima.

TNT je idealan festival za sve koje zanima nauka. Ove godine je zbog pandemije održan onlajn, i na taj način je bio pristupačan svima. Svi su mogli da isprate taj sajam nauke što je dobro, mada, mislim da je ipak bolje uživo.

Nastavnica Nataša Ranđelović vodila je Tamaru na mnoga terenska istraživanja. Jedna od tema tih istraživanja bila je „organizmi u vodi“. Tačnije, kako je voda zagađena.

Na osnovu organizama u određenom delu reke, mi određujemo koliko je ta voda zagađena. Na primer, ako se u tom delu reke nalazi veći broj pijavica, voda je zagađena, objašnjava nam.

Takođe, diskutovali su o tome šta sve ljudi mogu da učine kako bi sačuvali reke, kakva zagađenja postoje i šta ih prouzrokuje. Zaključak je bio da je potrebno podići informisanost ljudi i ekološku svest o očuvanju prirode. Neophodno je i da zakoni budu strožiji, jer, kako Tamara kaže, ljudi ne žele da shvate dok god se „ne lupe po džepu“.

To istraživanje se zvalo „Ekološki otisak – od čoveka do reka“ i organizovalo ga je Društvo mladih istraživača. Tamara nam je nabrojala nekoliko lokacija koje je obilazila: Brestovac, Borska reka, Stol… Seća se lekcije koju je učila na redovnoj nastavi, a tiče se prisustva lišajeva koji se pojavljuju jedino u nezagađenoj sredini. Napominje da je bilo zanimljivo iskustvo kada joj je nastavnica pokazale lišajeve na Stolu i tu istu lekciju praktično i dokazala.

Pored ovakvog druženja sa prijateljima, imamo prilike i da nešto naučimo i vidimo, to fotografišemo, a kasnije na hameru da sačinimo prezentaciju sa slikama i to izložimo na sajmu nauke, ispričala nam je naša sagovornica.

Podršku su joj pružili, kako kaže, svi: i roditelji, i starija sestra, i njena nastavnica. Sestra joj je stalno pričala šta sve uči iz biologije. To je fasciniralo Tamaru i dodatno je zainteresovalo za ovu nauku. Posebno je zahvalna Nataši Ranđelović, za izvrsnu nastavu i odličan način predavanja, sa primerima, koji ceo razred razume.

Ističe da njena škola pruža veoma dobre uslove za rad, da raspolaže dovoljnom količinom materijala i da nije bilo problema u realizaicji nastave ali i dodatnih aktivnosti.

Što se slobodnog vremena tiče, kaže da je imala više vremena dok se nastava odvijala normalno, nego sada kada se odvija po onlajn modelu, što joj se ne sviđa. Koliko god se trudila da se organizuje, uvek ima manje slobodnog vremena za sebe.

U tim trenucima voli da crta i izlazi sa drugarima. Crtanje voli još od malena i najviše voli da naslika, očekivano – životinje. Ljubitelj je slobodne teme i kaže da nema inspiracije kada joj neko drugi nametne temu. Voli da istražuje, te u slobodno vreme gleda mnoge naučne klipove na Youtube-u.

Trenutno ne trenira nijedan sport, ali u slobodno vreme izlazi napolje i sa drugarima se posvećuje sportu samo rekreativno.

Tamara mladima poručuje da neguju slobodu govora i slobodu mišljenja. Kaže da treba da budu individualni i da se ne guraju u isti kalup sa drugima. Svoje ideje treba da iznesu, a ne da ih se stide i da se povlače. Potrebno je da imaju svoje mišljenje i da ga iznesu. Napominje i da njihova aktivnost treba da se zasniva na njihovoj volji, a ne da ih neko nagovara i ganja da nešto rade.

Mi Tamari želimo puno uspeha u budućim angažovanjima i nadamo se da će, svojim poznavanjem nauke, doprineti borbi protiv fejk njuza i teorija zavere.

Ovaj tekst je deo projekta „Deca u naučnom tornadu“ koji je u 2020. godini sufinansiralo Ministarstvo kulture i informisanja. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Realated Posts

Od igračaka dinosaurusa do izučavanja njihovih fosila – Dejan Bogojević, učesnik „Timočkog naučnog tornada“ čije angažovanje ne zna za granice

Ilija Đuričić

(VIDEO) Neko ko će pomeriti granice nauke – Jana Mašić, budući naučni velikan naše zemlje

Ilija Đuričić

Danica Stojanović – osoba koja broji medalje

Ilija Đuričić

Ostavi komentar